A zatim dolazi i Drugi svjetski rat, najveći oružani sukob do tada a i danas. Banjaluka je bila nemilosrdno bombardovana, 9. aprila 1941, od strane Njemačke. Njemački bombarderi srušili su niz kulturnih objekata ali i nebrojiv broj domova nevinih ljudi. Dok su vojnici ginuli na ratištima nevini građani Banjaluke i okoline su stradali. Veliki broj ljudi ostao je bez voljenih a još veći bez krova nad glavom. Bombardovanje je trajalo tri dana, Hitler se želio osvetiti srpskom trojstvu pa je Banjaluku bombardovao svega tri dana.
Drugi svjetski rat je ostao u istoriji upamćen kao doba totalnog uništenja. Ali, na sreću ovdašnjeg naroda bilo je pojedinaca koji su svojom aktivnošću pružili ogroman otpor okupacionim vlastima - Uroš Bogunović Roca, Hasan Brkić, Mahmut Bušatlija, Rudolf Čajavec, Zdravko Čelar, Avdo Ćuk, Miloš Dujić, Stevan Dukić, Ljubica Gerovac, Husein Hodžić, Mahmut Ibrahimpašić, Ante Jakić, Ismet Kapetanović, Osman Karabegović, Franjo Kluz, Boško Karalić, Drago Lang, Milan Ličina, Rade Ličina, Šefket Maglajlić, Miloš Mamić, Veselin Masleša, Cvijo Mazalica, Drago Mažar, Ivica Mažar, Josip Šoša Mažar, Slobodan Danko Mitrov, Grujo Novaković, Vid Nježić, Stjepan Pipo Pavlić, Branko Popović, Đuro Pucar Stari, Dobrivoje Radosavljević, Dragutin Karlo Rojc, Fadil Šerić, Velimir Stojnić, Ranko Šipka, Milorad Umljenović, Slaviša Vajner i Rada Vranješević.
Drugi svjetski rat predstavlja veoma burno i mračno doba i za grad i za njegovo stanovništvo. Za vrijeme i poslije puča 27. marta 1941. godine dolazi do velikih manifestacija, kako u Banjaluci, tako i u drugim gradovima.
Bilo je to strašno rušenje srpske imovine i kulture.
