Banjaluka nekad
Subtitle
Gospodska ulica je glavnao šetalište ovog grada na Vrbasu. Mnogo puta je mijenjala ime pa otuda i naziv HerrenGasse ili Gospodska. Taj naziv je dobila u vremenu između Prvog i Drugog svjetskog rata. U tom periodu tom ulicom šetala su samo gospoda a ostalo stanovništo ih je promatralo sa prozora kuća ove ulice. Gospodsku su tih davnih godina činili piljarska radnja Jove Živkovića, kuća na sprat trgovca Riste Bokonjića sa dvije radnje, porodična kuća na sprat Riste Bokonjića sa radnjom u prizemlju, kuće na sprat sa radnjama u prizemlju porodica Milić, Masleša i Ugrenović, prizemnica sa radnjom porodice Masleša, i kuće na sprat sa radnjom u prizemlju porodica Stričević i Popović-Delić, prizemnica porodice Ugrenović i, na kraju, kuće na sprat sa radnjama u prizemlju porodica Brückner i Knežević.
Rudi Čajevec, jedan od najpoznatih ličnosti toga vremena.
Rudolf Rudi Čajavec je rođen 1. aprila 1911. u Zgošći pokraj Kaknja. Otac Pavo i majka Anka, osim Rudija, imali su i sina Dragutina te kćerke Paulu i Olgu.
Nakon završene gimnazije, postaje student Pravnog fakulteta u Beogradu. Tu nastavlja suradnju sa studentskim pokretom, te zbog aktivnog sudjelovanja u studentskim demonstracijama, bio je zatvoren i mučen u zatvoru "Glavnjača". Po završenom studiju, radi u Ministarstvu poljoprivrede u Beogradu. No, zbog neslaganja sa vlastima, poslije izbora u maju 1935., premješten je iz Beograda.
Iste godine odlazi u vojsku koju služi u Novom Sadu. Tu se 1936. usavršava do čina vazduhoplovnog potporučnik-pilota. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. odlazi u Francusku u želji da doktorira pravne nauke na fakultetu u Sorboni.
Slijedom okolnosti, te kapitulacije Francuske, vraća se u domovinu gdje dobiva namještenje u Splitu. Poslije kapitulacije Jugoslavije, aprila 1941., nalazi se u Banjoj Luci kao šef "Ureda za kolonizaciju", kada je i mobiliziran u zrakoplovstvo NDH. Od tamo uspostavlja vezu sa narodno-oslobodilačkim pokretom pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i važna obavještenja na slobodnu teritoriju.
U banjalučkoj vazdušnoj luci povezao se s Franjom Kluzom (pilotom) i Milutinom Jazbecom (vazduhoplovnim mehaničarem), s kojima priprema prelijetanje na slobodni teritorij. To im i uspijeva 23. maja 1942., kada avionom "Potez 25" Franjo Kluz slijeće u vazdušnu luku "Urije" kod Prijedora, među partizane . Istog dana, sletio je i Rudi s mehaničarem Jazbecom u avionu "Breguet 19".
To je bio početak stvaranja partizanskog vazduhoplovstva, te jedinstven slučaj u svijetu, da je pokret otpora u okupiranoj zemlji posjedovao vlastitu avijaciju.
Tokom prvog borbenog leta 4. jula 1942. Rudi Čajavec baca letke iznad Banje Luke i napada vazdušnu luku „Zalužani“. U posljednjem napadu Rudi Čajavec je ranjen i ne uspijeva se prebaciti na slobodnu teritoriju, pa prinudno slijeće kod sela Kadinjana.Četnici ga opkoljavaju. Da im živ ne padne u ruke, izvršava samoubistvo.